Podrška Green Culture Fest-u

Treći po redu Green Culture Fest (GCF) održan je od 10. do 12. septembra na Adi Bojani. Fondacija je pružila finansijsku podršku organizatorima događaja udruženju „KRUG“ iz Londona i Opštini Ulcinj. GCF je organizovan sa ciljem da, kroz set kreativnih radionica i inovativnih metoda, promoviše ulogu koju kreativne industrije imaju u stvaranju održivosti sredine u kojoj živimo.

Kao jedan od govornika na otvaranju Festivala, predsjednik Fondacije Princ Nikola podsjetio je na katastrofalne posljedice globalnog zagrijavanja, iscrpljivanja resursa naše planete i nagomilavanja otpada po životnu sredinu.
“Uzroci ovakvog stanja stvari su nam poznati i sve smo svjesniji činjenice da je čovjekova aktivnost najvažniji od njih. Isto tako, poznajemo i načine na koje se ovi procesi mogu usporiti, odnosno zaustaviti. Radi se o našem načinu života, našim aktuelnim sistemima proizvodnje i upravljanja prirodnim bogatstvima. Nameće nam se prava kulturna revolucija, jer nas samo jedan novi kulturni pokret može dovesti do promjene sistema vrijednosti” – rekao je Princ Nikola.

Sa oko 200 aktivnih učesnika, ovogodišnji program GCF-a obuhvatio je sektore kao što su Zelena kultura, Zelena nauka, Zeleni biznis i Zeleni način razmišljanja.
Više o samom događaju možete pogledati na www.greenculture.world

Integralni govor predsjednika Fondacije Petrović Njegoš

Poštovani predstavnici diplomatskog kora, 

Poštovani predstavnici Opštine Ulcinj,

Poštovane dame i gospodo,

Poštovani predstavnici diplomatskog kora,

Dragi prijatelji,

Zahvaljujem organizatorima ove manifestacije, a posebno Vesni Sokolovskoj Jovicevic, što su nas danas okupili oko teme ekologije i Green Culture.

Pored zadovoljstva što sam u ovako lijepom okruženju, na mitskom ostrvcetu Ada Bojana koje za sve poznavaoce predstavlja simbol povratka prirodi, ja dobro razumijem kolika je odgovornost i prisustvo danasnjem skupu, spram izazova sa kojima se suočava naša generacija, ne samo u pogledu globalnog zagrijavanja, već i na duži rok, u pogledu opstanka čovječanstva.

Naime, različite studije, analize, simulacije, pa i najnovije konstatacije ne ostavljaju nikakav prostor za sumnju u katastrofalne posljedice globalnog zagrijavanja s jedne strane i u iscrpljivanje resursa naše planete i nagomilavanje otpada izazvano čovjekovom aktivnošću s druge strane.

Prema procjenama nevladine organizacije Global Footprint Network, dan kada je iscrpljena kvota obnovljivih resursa za za 2014. je bio utorak, 19. avgust.

GIEC (IPCC) je nedavno upozorio da će prag rasta temperature za 2° koji se smatra znakom za uzbunu biti neizbježno pređen u sljedećoj deceniji ukoliko vlade svijeta radikalno ne promijene strategiju vezanu za emisiju CO2 i ne preduzmu mnogo odlučnije mjere.

Ovo goruće pitanje ne može više da bude samo predmet dobro smišljene godišnje ili dvogodišnje re-evaluacije : jedino svakodnevno i trajno anažovanje svih nas može učiniti da se izbjegne brzi i nepovratni prelazak ovog praga koji bi gurnuo čovječanstvo u haos.

Prema jednoj studiji Univerziteta u Minesoti, zbog desertificacije i urbanizacije, planeta svake godine gubi oko 100 000 Km2 obradive zemlje, dok broj stanovnika raste za oko 100 000 000.

U slučaju porasta temperature većeg od 2°, podizanje nivoa mora bi moglo dostići 2 metra u narednim decenijama. Ovaj fenomen bi pratila meteorološka degradacija koja bi značajno poremetila pomorski saobraćaj.

Ove katastrofe više nijesu uzbunjujuća proročanstva već realnost čija je jedina nepoznanica vrijeme i scenariji koje će one izazvati. Treba da znamo da se najavljeni rokovi sve brže skraćuju kako otiču godine našeg vijeka.

Uzroci ovakvog stanja stvari su nam poznati i svi smo svjesniji činjenice da je čovjekova aktivnost najvažniji od njih. Isto tako, poznajeno I načine na koji se ovi procesi mogu usporiti, odnosno zaustaviti.

Radi se o našem načinu života, našim aktuelnim sistemima proizvodnje i upravljanja prirodnim bogatstvima. Nameće nam se prava kulturna revolucija, jer nas samo jedan novi kulturni pokret može dovesti do promjene sistema vrijednosti. Da li smo na strain smrti ili na strain zivota.

Ja bih vam u tom pogledu preporučio dva teksta koja su me u posljednje vrijeme prosvijetlila. Enciklika pape Franja o životnoj sredini i posljednja knjiga Naomi Klajn « Ovo mijenja sve : this changes everything»

Ostalo nam je još par godina da ubijedimo i osvijestimo one koji upravljaju i kontrolišu svjetske ekonomije, ali i da okupimo one koji su svjesni i koji žele da preokrenu ovu ludu trku. U tome je smisao našeg današnjeg okupljanja.

Za dva mjeseca, u Parizu će se održati 21. Međunarodna konferencija o globalnom zagrijavanju (COP 21). Predlažem da se nakon našeg sastanka uputi pismo ovoj konferenciji potpisano od strane prisutnih organizacija i licnosti, jedan apel sa plaže na Adi Bojani koja bi mogla da nestane ukoliko ne bude iskorišćena ta posljednja šansa da se preduzmu snažne i obavezujuće mjere.

Ovaj appel bi mogao posebno da da insistira na važnoj uloze kulture i edukacija u neizbježnoj ekološkoj tranziciji koja se svima nameće.

Hvala vam na pažnji, želim vam uspješan radni dan u ovom malom raju.