"Pobjeda" 31.08.2013 Povodi – Šesta Ljetnja škola nauke: Od blistavog uma blistavom umu
"Pobjeda" 31.08.2013 Povodi – Šesta Ljetnja škola nauke: Od blistavog uma blistavom umu

Direktno, iz svjetskih laboratorija, informacije o najnovijim dostignućima nauke, eksperimentima, istraživanjima. A kada istraživač živi u Crnoj Gori onda mora da se snađe sa onim što mu je pri ruci, i pri tome besplatno. Vjerovali ili ne, funkcioniše…

CETINJE – Kad popijete prvi gutljaj iz čaše nauke postajete ateista ali vas na dnu čaše čeka Bog – ovako je Verner Hajzenberg objasnio usud naučnika u beskrajnom traganju za odgovorima. Tim citatom počeo je svoje predavanje Ivan Šupić asistent Fondacije Prona, koja je organizovala VI Ljetnju školu nauke, održanu od 18. do 24. avgusta na Ivanovim koritima na Cetinju.

Ljetnja skola nauke otvaranje 2 Povodi Šesta Ljetnja škola nauke: Od blistavog uma blistavom umu (foto galerija)Ljetnju školu nauke svake godine pohađaju najbolji među najboljima, učenici starijih razreda osnovne škole i srednjih škola, podijeljeni po naučnim afinitetima – biolozi, hemičari, fizičari, matematičari. Kad čujete kakve odgovore daju, poželite, iako nijeste fizičar, hemičar, biolog ili matematičar da zavirite u stare knjige ponovo, ili da se poslužite sve boljim prijateljem zvanim Google. Da ih makar malo stignete. Čini se, biće „mrtva“ trka.

Entuzijazam

Što je još nevjerovatnije, red i mir održavaju nekadašnji polaznici škola, danas studenti, neki od njih i  prestižnih fakulteta prirodnih nauka u svijetu, i to sa ozbiljnošću službenika državnih protokola. Sve počinje kućnim pravilnikom:

– Svi moraju poštovati red i mir. Evo daću primjer…Ilibolje, u stvari, da ne navodim primjere, da ne bi ko dobio ideju – kaže koordinator Marko Petrić, dok se salom razliježe smijeh. A onda, u sali, vrlo brzo zavlada zarazna atmosfera entuzijazma i želje za znanjem. Tu predavači iz svjetskih istraživačkih centara i sa prestižnih fakulteta dijele posljednje tajne naučnih i tehnoloških dostignuća. Prije nego što kažu, osvrnu se i pitaju: da nije prisutan neko iz konkurentske laboratorije? A u svakoj šali…

– Nauka ne teži da odgovori na pitanje smisla postojanja. Ona teži da riješi konkretan problem – kazao je na predavanju dvadesetdevetogodišnji prof. dr Staniša Raspopović, inženjer istraživač na švajcarskom Institutu za tehnologiju u Lozani (EPFL). Sa timom programera i doktora medicine, on učestvuje u radu na neuralnoj protezi ruke koja treba da bude što bliže funkcijama prirodne. Dva mlada čovjeka koji su nesrećnim slučajem ostali bez ruke, uključeni su u eksperiment. Oni očekuju od ovog tima da im se putem vještačke ruke ponovo vrati osjećaj dodira.

Stara tehnika
Ljetnja-skola-nauke_grupna-fotografija

Ljetnja skola nauke grupna fotografija Povodi Šesta Ljetnja škola nauke: Od blistavog uma blistavom umu (foto galerija)Poslije svakog predavanja slijedi aplauz i kiša pitanja. A kada istraživač živi u Crnoj Gori onda mora da se snađe sa onim što mu je pri ruci, i pri tome besplatno – kaže dr Dmitri Tarasov.

– Ovo je štampana ploča iz starog kompjutera, srećom nađena u kontejneru pored Elektrotehničkog fakulteta, prije nego što su naišli Romi. Ako ne stigneš prije njih, nema istraživanja – kaže Tarasov pokazujući dio.

Kroz eksperimente Jakobsova ljestvica i Teslina dokazao je da stara tehnika nije za bacanje. Svašta može da posluži kao izvor napajanja i obasja providnu kuglu snopovima svjetla. Ploča iz televizora, radija… Kada otvoriš štednu sijalicu, i u njoj ćeš naći štampanu ploču. I na kraju, kao posljednji kec iz rukava, iz kutije zaliha Tarasov vadi pokvareni mobilni telefon i mikrotalasnu peć. – Naravno, ovo kući nemojte da pokušavate dok ne proučite mikrotalasne energije – poručuje polaznicima.

– Predavači imaju odgovore na sva pitanja polaznika, a oni stvarno dosta pitaju – kaže Nikola Minić, učenik prvog razreda bjelopoljske Gimnazije, po prvi put u Školi. – Praktikumi su još interesantniji nego predavanja, ukoliko je to uopšte moguće, jer radimo eksperimente iz fizike – dodaje on.

– Došli smo sa svih strana Crne Gore. Predavanja su zabavna a u međuvremenu mi se zezamo, pričamo. Nema guranja – jedan drugom u zube laktom, kao na takmičenjima – kaže i Mato Kankaraš, podgorički gimnazijalac. Njega interesuje fizika, matematika i filozofija. U školu je došao i da bi otkrio koje studije želi da upiše.

Tri musketara

Magistar Velibor Bojković je predavanjem Tri musketara predstavio tri velika problema u matematici i ostavio veliki utisak na Andrijanu Ivanović, maturanta podgoričke Gimnazije. U njegovim slajdovima i  komplikovanim izrazima krive, svoj odraz je, na iznenađenje svih, našao i Betmen.

– Svi predavači su genijalni, a svak ima različit pristup i način da pokaže – mišljenje je Boža Kneževića, gimnazijalca iz Pljevalja. On želi da studira medicinu u Rusiji. Pasionirani je zaljubljenik u rusku kulturu, jezik, poeziju, recitovanje i debatu.

Sve polaznike, kao što kaže Milica Dašić, fan matematike, vezuju slična interesovanja. Ona je učenik podgoričke Gimnazije i već četiri godine ide na Pronine ljetnje i zimske škole nauke.

– Nije zadatak ove škole da nam servira neke podatke i tu je kraj. Zadatak je da nam probude istraživački duh. Mojoj generaciji su prirodne nauke predstavljene kao teške a ne kao zanimljive – kaže Milica koja je u Školi pronašla sebi slične.

Ono što je najvrednije u školi, nakon sedam dana upijanja novih, ranije nepoznatih tema, su nova prijateljstva. Atmosfera puna snova i želja da ostanu među najboljima. Da čuju od najboljih kako je to krenuti u svijet i ne plašiti se svojih potencijala i mogućnosti. I opet se vratiti, iduće godine, među svojima, u Školu nauke. Za timsko kreiranje nekog boljeg svijeta.

Njegoševom stazom

Redovan gost Ivanovih korita i Fondacije Prona je princ Nikola Petrović. Jednostavan kao mir prirode na Koritima, sa osmijehom i pozdravom za svakog, svoj među svojima.

Fondacija je ove godine obilježila dvjesta godina od rođenja Njegoša predavanjem prof. dr Vesne Kilibarda „Njegoš i Italija“ i šetnjom polaznika Škole Njegoševom stazom. Pravi putnici na pravoj stazi. Pričaju i o poeziji, filozofiji, nauci. I nikako ne mogu da se dogovore koja prirodna nauka ima primat u 21. vijeku: fizika, hemija, ili biologija.

Maratonski put nauke
Ljetnja-skola-nauke_kugla

Ljetnja skola nauke kugla Povodi Šesta Ljetnja škola nauke: Od blistavog uma blistavom umu (foto galerija)Predsjednik Fondacije Prona prof. dr Jovan Mirković ima običaj da kaže da kada se učenici spremaju u školi u oblastima prirodnih nauka to je sprint, ali nauka – to je maraton. Praznine i preskoke tog sprinta su željeli da popune asistenti i koordinatori Fondacije Prona koji, okupljeni oko profesora Mirkovića, rade iz entuzijazma i zajedničke ljubavi prema nauci. Oni koji žele da prenesu drugima da nauka može biti zabava i životni poziv, zajedno sa profesorom Mirkovićem, njegovi asistenti su studenti ili doktoranti na prestižnim fakultetima u zemlji i svijetu: Ivan Šupić, Vladimir Pejović, Marko Petrić, Ivana Živković, Jovan Vukić,  Jelena Vučinić, Miloš Nikolić, Žana Sošić, Jovan Adžić, Janko Milatović, Tijana Pejatović, Martin Đukanović, Ranko Tošković i Marica Knežević.

Fizika je laka

Miloš Nikolić je student druge godine fizike na prestižnom Univerzitetu Prinston. Otkrio je polaznicima da radi na jednom manjem projektu u okviru većeg eksperimenta ukrštanja svilenog moljca sa bijelim krilima i divljeg sa crnim. U Proni je bio polaznik još od osvajanja prvog mjesta na republičkom takmičenju iz fizike, a danas je predavač. – Svima kažem: fizika je laka – priča Miloš.

– Ljudi koji su znali fiziku, dok sam ja bio srednjoškolac, kasnije su uglavnom upisivali druge fakultete jer su se bojali da će imati mogućnost samo da rade u školi, da neće imati sredstava za život, što nije istina. Baveći se fizikom, imaju priliku da se bave naukom – zaključuje Ivan Šupić, na master studijama fizike u Marseju i Karlsrueu. A kada ga pitate čime će se on dalje baviti nakon studija, skromno kaže: ,,Pokušaću da se bavim fizikom“.

V. Vukadinović