"Pobjeda" 04.01.2015 Crna Gora je priča ljubavi između istorije i geografije
"Pobjeda" 04.01.2015 Crna Gora je priča ljubavi između istorije i geografije

Princ Nikola Petrović-Njegoš o odnosu Crnogoraca prema njenoj prirodi

Da sam fotograf, napravio bih album sa fotografijama Lovćena sa svih strana. Crna Gora se nije oduprla ludilu gradnje i svako je napravio svoju malu ili veliku zgradu, u zavisnosti od ličnih interesa i ne uzimajući u obzir okruženje. Fondacija će ove godine nastojati da uravnoteži tri oblasti djelovanja: solidarnost, eko-razvoj i kulturu.

Ekonomska i društvena kriza, kao i svakodnevne teškoće, zasjenile su projekat ekološke države. Ipak, sa moje tačke gledišta, on ostaje najbolje rješenje očuvanja bogatstva Crne Gore. Nematerijalnog, o kakvom mnogi od nas sanjaju i koje već sada pripada prošlosti, već bogatstvo koje treba stvoriti za budući svijet koji je u harmoniji sa prirodom i u kome bi kvalitet života bio glavni kriterijum razvoja – kaže princ Nikola Petrović-Njegoš za Pobjedu.
Princ Nikola objašnjava da se odnos Crnogoraca prema sopstvenoj prirodi nije bitnije promijenio od kada se on vratio u Crnu Goru.
– Ne mislim da se situacija u biti promijenila, iako se kod mlađih generacija primjećuje buđenje veće ekološke svijesti. Ipak, većina Crnogoraca koje sam upoznao voli prirodu i vezana je za pejzaže kojima pripada. Smatram da su ekonomske poteškoće s jedne strane, obeshrabrenje zbog raspada Jugoslavije i neodržana obećanja same tranzicije s druge, probudili i kod mnogih naših građana princip „spasavaj se ko može“, koji za sobom povlači gubitak vrijednosti i dozvoljava sve vrste prestupa. Nakon pedeset godina komunizma, zavladao je individualizam koji je dominantan, a pojmovi otadžbine, zajedničkog dobra i javnog prostora prelaze u drugi plan.

POBJEDA: To predstavlja veliku opasnost za zaštitu naše prirodne baštine koja je, kao što kažete, osnovno bogatstvo Crne Gore. Kako sačuvati „divlju“prirodu?
PRINC NIKOLA: Treba, prije svega, biti posebno civilizovan. Imam utisak da je većina naših građana toga svjesna, ali nedostaje energija kolektivnog projekta. Za mene, voljeti svoju zemlju prije svega znači voljeti njene planine, šume, rijeke, jezera, pejzaže; znači voljeti i poštovati ljude i životinje koji u njoj žive, znači i voditi brigu o drveću i biljkama zemlje koja nas sve hrani. Zato postoje zakoni, ali je potrebno da se i efikasno primjenjuju i poštuju. Zato treba obrazovati našu djecu, ali i podići svijest njihovih roditelja. Našu ekonomiju treba da usmjerimo ka održivom razvoju: organskoj poljoprivredi, eko-gradnji, obnovljivim energijama, recikliranju otpada, novim tehnologijama. Mnoge privatne ili javne inicijative u ovoj oblasti su u toku, ali mi se to čini minorno i nedovoljno u jednoj ekološkoj državi.

POBJEDA: Što predlažete?
PRINC NIKOLA: Ostaje da se puno toga uradi, zato je potrebna i politička volja, ali i da se pokrene civilno društvo, ne samo kroz „mislilačke pokrete“, već kroz konkretne akcije. Pozdravljam inicijative volontera koji pokreću ovakve akcije i učestvuju u njima. Prije 10 godina jedna crnogorska novinarka iz „Glasa prijestonice“ predložila je osnivanje „zelene policije“ po uzoru na kanadsku policiju na konjima, a povremeno i motorizovanu, koja bi čuvala prirodne lokacije. Na primjer, da hapsi kriminalce koji kradu kamen iz parapeta na serpentinama. Mislim da je to bila izvrsna ideja koja bi mogla u očima svih da afirmiše volju građenja ekološke države.

POBJEDA: Kao arhitekta, kako gledate na urbanizaciju Crne Gore? Da li je narušena njena autentičnost?
PRINC NIKOLA:Prije nekoliko godina pročitao sam vrlo lijepu knjigu koja se zove „Arhitektura bez arhitekte“. Ona govori o tradicionalnim i spontanim arhitekturama u različitim krajevima svijeta, koje su najčešće nadahnute prirodom i u saglasju su sa životnom sredinom. Danas bismo mogli napisati knjigu o urbanizmu bez urbaniste, i to bi bila mračna knjiga. Nažalost, Crna Gora nije se oduprla ludilu gradnje i svako je napravio svoju malu ili veliku zgradu, u zavisnosti od ličnih interesa i ne uzimajući u obzir okruženje. Srećom, naši pejzaži imaju takvu snagu i prisutnost da im je teško biti konkurencija. Uprkos tome, posljednjih godina, nažalost, smo istinski uspjeli da doprinesemo njihovom obesmišljavanju. Što se tiče autentičnosti, ona prije svega počiva u njenom zaleđu koje i dalje čuva originalnost Crne Gore. I to je ono što još i moramo da zaštitimo, ukoliko želimo da Crna Gora sačuva svoj karakter i svoj identitet, kako ne bi postala prosti proizvod turističkog poziva.

POBJEDA: Kako biste strancu jednom rečenicom predstavili Crnu Goru?
PRINC NIKOLA: „Crna Gora je jedna priča ljubavi između istorije i geografije“. Zemlja puna kontrasta koju treba otkrivati pješke, na konju, brodu, biciklom, paraglajdingom, splavarenjem, plivanjem. Neobična zemlja u kojoj se sanja pored jezera, na vrhu planine, u podnožju jedne grobnice, u kafiću uveče na korzou. Zemlja u kojoj se na desetine puta dnevno možete preobraziti, transformisati u junaka njenih istorijskih bitaka, u sitog oligarha u svojim palatama, u pustinjaka u manastirima, pjesnika u svojim muzejima. Zašto onda otići i umrijeti od dosade negdje drugo?

POBJEDA: Imate li svoju listu omiljenih mjesta u Crnoj Gori?
PRINC NIKOLA: Ne pravim tu vrstu lista, jer su najčešće mjesta povezana sa osobama, sa događajima. Osim toga, u Crnoj Gori ima toliko mjesta koja još ne poznajem, a nestrpljiv sam da ih otkrijem. Mogu Vam reći da mi neizmjerno zadovoljstvo pričinjava da idem sa jednog mjesta na drugo, pješke ili na motoru. Da sam fotograf, napravio bih album sa fotografijama Lovćena sa svih strana sa kojih se može vidjeti, po svim vremenskim prilikama i u svim satima dana i noći.

POBJEDA: Vlada je u decembru odobrila da Vam se ustupi zemljište za izgradnju porodične rezidencije u Bajicama. Kada ćete početi izgradnju ,,Zelenog dvora“ kako ste nazvali objekat, ko će ga projektovati?
PRINC NIKOLA: Vlada je odluku donijela nakon više od tri godine po izglasavanju Zakona o statusu crnogorske dinastije, kojim se predviđa izgradnja rezidencije za mene i moju porodicu. Iako sam sa puno entuzijazma prišao definiciji i pripremi mojih planova za jednu ekološku kuću (odakle dolazi ime „Zeleni dvor“), danas razmišljam o drugačijem rješenju. Zapravo, mislim da bi možda bilo prikladnije i bolje za Crnu Goru da se rekonstruiše postojeća arhitektonska baština, umjesto izgradnje nove rezidencije. Tokom posljednje tri godine bolje sam upoznao arhitektonsko nasljeđe Bajica i okoline. Među njima je i jedna predivna stara ruševina koja se graniči sa zemljištem koje mi je dodijeljeno i predstavlja istorijsku vrijednost za Crnu Goru. Naime, ta stara kuća jednog crnogorskog junaka bez sumnje je jedna od najljepših i najimpozantnijih građevina u okviru pejzaža Bajica. Danas je to ruševina bez krova, iz godine u godinu sve više propada. Za stanovnike Bajica to je ružna slika, umjesto da bude dio koji će doprinijeti valorizaciji tog mjesta i njegove istorije. Sa druge strane, stara kuća kralja Nikole na Njegušima loše je restaurirana i u njoj se ne može stanovati. I njoj je potrebna rekonstrukcija dostojna tog imena. Čini mi se da bi se rekonstrukcijom ruševine Martinovića u Bajicama i renoviranjem kuće kralja Nikole na Njegušima omogućila zaštita istorijske baštine koja propada. Za mene i moju porodicu to bi bilo zadovoljavajuće rješenje koje bi sigurno bilo brže i istovremeno dalo doprinos mojim naporima očuvanja našeg starog crnogorskog krša. Nedavno sam tražio sastanak sa premijerom Đukanovićem, kako bismo razgovarali o pitanju te porodične rezidencije. Nadam se da ćemo zajedno brzo naći rješenje najprikladnije uslovima i prioritetima Crne Gore.

POBJEDA: Da li ste zadovoljni učinkom Fondacije „Petrović-Njegoš“ u 2014. godini?
PRINC NIKOLA: Teško je ocjenjivati rezultate sopstvenog rada i bio bih srećan ukoliko bi naši partneri i korisnici naših akcija to učinili. Zadovoljan sam ukoliko su im naše akcije mogle pomoći. U svakom slučaju, lično sam zadovoljan što sam zahvaljujući tome mogao biti prisutniji u Crnoj Gori i svake je godine bolje upoznati i više voljeti. Manje sam zadovoljan zbog toga što nijesmo bili dovoljno prisutni na sjeveru Crne Gore, zato ove godine želim da projekte sa partnerima realizujemo u tom dijelu naše zemlje, koji je suočen sa ozbiljnim poteškoćama.

POBJEDA: Što Fondacija planira za 2015. godinu?
PRINC NIKOLA: Probaćemo da uravnotežimo akcije u tri oblasti djelovanja Fondacije: solidarnosti, eko-razvoja i kulture. U domenu solidarnosti imamo više projekata čija je realizacija u toku, kao što su rekonstruktivni zahvati sa klinikom „Kodra“, projekat sa bolnicama u Nikšiću i Dobroti. Nastavićemo da podržavamo Centar za ženska prava. Započeli smo partnerstvo sa jednim centrom u Francuskoj koji je specijalizovan za osobe sa hendikepom. Doniraćemo igrališta za djecu, koja nam je poklonila firma „Mega sound“. Nastavićemo razmjenu koju smo započeli sa Kraljevom tokom dječjeg ljetnjeg raspusta koji smo za njih organizovali nakon poplava. Djeca sa Cetinja ići će u Kraljevo i nadamo se da će dva grada na taj način moći da razviju saradnju i u drugim oblastima. Sa Televizijom Atlas razvićemo program „Solidarnost na djelu“, u okviru kojeg ćemo svake godine planirati kampanju za pomoć jednoj porodici, kako bismo joj obezbijedili sredstva za bolji život. U oblasti ekologije nastavićemo restauraciju terasa sa maslinama na brdu Vrmac. Razvijaćemo i partnerstvo sa Fondacijom princa Alberta od Monaka i Institutom za biologiju mora iz Kotora. Takođe ćemo podržati i aktivnosti kluba za hortikulturu iz Bajica i učestvovati u osnivanju sličnog u Nikšiću. Zamisao ovih klubova za hortikulturu jeste da, s jedne strane, promovišu ekološku poljoprivredu, prehrambenu nezavisnost, da sačuvaju obradiva zemljišta, a sa druge strane da razvijaju društvene veze. Fondacija je krajem 2014. godine dobila kao donaciju zemljište na Cetinju i računamo da ćemo dio iskoristiti za porodične bašte kako bismo omogućili onima koje nemaju zemlju da je obrađuju i tako proizvedu namirnice za život. U oblasti kulture imamo više projekata. Na primjer, u Beogradu će biti dodijeljena druga nagrada ,,Nikola Tesla“, nastavićemo projekat za rehabilitaciju citadele u Ulcinju…

Dragica ŠAKOVIĆ